Пратиоци

среда, 25. новембар 2015.

 ZAŠTO JE PRAVILNO DISANJE NEOPHODNO  ZA NORMALNO FUNKCIONISANJE NAŠEG ORGANIZMA ? 



Disanje je osnovni fiziološki proces koji je svojstven, bez izuzetka, na svoj način, svakom živom biću. Najednostavnija  definicija disanja je “Proces razmene kiseonika i ugljen-dioksida između živog bića i okoline”. Disanje je toliko blizak pojam svima nama  da o njemu  nikad, praktično, i ne razmišljamo. Osim što nam služi za izmenu kiseonika i ugljen-dioksida, (pravilnim) disanjem, moguće je otkloniti stres, kao i pozitivno uticati na zdravlje. Sigurno se pitate kako je to moguće?  Prisetite se nekih svakodnevih situacija. Kad ležite opušteni, disanje je mirno, a udah i izdah se izmenjuju u pravilnom ritmu. Ali, kakvo je disanje kad ste ljuti, pod stresom ili napeti? Udah i izdah se brzo izmenjuju, a disanje je vrlo "plitko" i isprekidano. Dakle, vidi se jasna povezanost između osećanja i načina disanja. Kako osećanja utiču na disanje, tako i disanjem možemo utecati na osećanja...

Udah je prva stvar koju dete napravi kad se rodi, a izdah je poslednja "stvar" koju čovek napravi pre svoje smrti. Promana udaha i izdaha - između tog - to je naš život, a njegov ritam pokazuje (i određuje) kakva su osećanja u vama. Budući da znamo da je disanjem moguće uticati na osećanja, njima možemo uticati na zdravlje i kvalitet života.






Nauka o disanju - stara je preko 5000 godina, a potiče iz joge. Možda će vam smešno zvučati, ali svi bi trebalo ponovo da naučimo kako se pravilno diše. Pravilno disanje uključuje duboko disanje celim plućima, ali stres i ubrzan način života - učinili su da većinom dišemo vrlo "plitko" i, pretežno, samo, gornjim delovima pluća. Tako nam donji delovi naših plućnih krila, ostaju ‘neiskorišćeni’, ventilacija organizma nije potpuna i telo ne dobija kiseonika koliko mu je potrebno i koliko ga je u mogućnosti dobiti. Potpuna veština, način disanja je ono kad se kiseonik dovodi u cela pluća, ali i u abdomen. Takav način disanja, naziva se jogijsko disanje, a njim organizam dobija dovoljnu količinu kiseonika, a krv tim postaje kvalitetnija. Pravilnim disanjem energizujemo telo, srećniji smo, s više elana, smeha, radosti i s pozitivnijim stavom u svakodnevici i životu.

Postoje vežbe disanja koje izbacuju prethodno nakupljeni stres iz organizma koji se ogleda kroz loše raspoloženje, ljutnju, tugu, negativan pristup životu i životnim situacijama. Osobe koje redovite sprovode vežbe disanja - imaju, uopđtemo govoreći, pozitivniji stav u životu, ređe oboljevaju, nalaze se u boljem psihičkom i fizičkom stanju i mnogo su opuštenije. Nedavna istraživanja su dokazala da pravilno disanje utiče i na smanjenje holesterola u krvi, uklanja depresiju, smanjuje nivo hormona kortizola (hormon stresa) i uopšte utiče na bolji i pravilniji rad imunološkog sistema.

Pravilno disanje, vrlo je bitno za zdrav i uravnotežen život.Nemojte ga se setiti, samo, kad shvatite da nemate kondiciju trčeći za tramvajem i kad vam se disanje produbi. Naučite, ponovo, da pravilno dišete (kao što ste disali kad ste bili dete bez previše briga!) i, najzad, posle dugo-dugo (vremena) - udahnite punim plućima - udahnite zdrav život!

1. Disanjem protiv anksioznosti

Upravo stres i nervoza povećavaju napetost i anksioznost, koji pak utiče  na način na koji dišemo. Disanje se ubrzava; dah postaje kraći i plići, a "plućnim" disanjem, umesto trbušnim, povećava se razina anksioznosti. Kako bismo smirili centralni živčani sustav koji luči adrenalin i kortizol, hormon stresa, moramo preusmeriti disanje na trbuh, kako bismo stimulirali vagus, centar parasimpatičkog živčanog sustava i smirili se.

U situacijama kada smo uznemireni trebali bismo imati otprilike 7 dubokih, sporih udisaja u minuti. Udišite na nos, gledajte kako se podiže abdomen i puni kiseonikom  i  polako izdišite na usta. Trbušno disanje neko ćete vreme morati vežbati, a kad ga savladate više nećete morati o njemu razmišljati, nego ćete spontano udisati i izdisati, opušteni.

2. Disanjem protiv srčanih tegoba

Prekomerno izlaganje stresu, duže vreme dokazano utiče na visoki  krvni pritisak , koji se s vremenom povećava i broj otkucaja srca u minuti što neposredno utiče na pojavu problema sa srcem i krvnim sudovima . Ne možemo uticati na situaciju u kojoj gubimo posao, ne dobivamo platu, ne možemo uticati na gužve u razmeni  u kojima gubimo previše vremena naših života, ali možemo disati tako da ništa od ovoga ne uticati na nas.





Sedite prekristivši noge (poput Indijanaca) i zatvorite oči. Palcem desne ruke zatvorite desnu nosnu šupljinu  i duboko udišite kroz levu šest sekundi. Zatvorite levu nosnu šupljinu  četvrtim prstom desne ruke i otvorite desnu nosnu šupljinu  i polako izdišite kroz nju šest sekundi. Dok vam je blokirana leva nosna šupljina , udahnite na desnu šest sekundi, zatim zatvorite desnu i otvorivši levu izdišite na nju šest sekundi. Celi ovaj proces disanja izvodite u trajanju od dve minute. Vežbajte svaki dan nekoliko puta kako biste se ispraksirali u ovoj joga tehnici disanja.

3. Pomoć pri respiratornim alergijama

Pomoć pri raznim sezonskim respiratornim alergijama takođe možete dobiti uz pravilno disanje. Pevušenje nalik zujanju otvara usta, koja povezuju sinuse sa nosnim šupljinama, olakšavajući disanje. Udobno se smestite, duboko udahnite na nos, a izdahnite oslobađajući zvuk nalik zujanju pčele, sličan ravnomernom pevušenju. Trebali biste osetiti vibraciju unutar nosa,  i u glavi. Trajanje ove vežbe disanja neka bude desetak minuta.

4. Pomoć kod prekomerne težine

Emocionalni stres najčešći je uzrok debljanja; kad smo pod stresom češće donosimo odluke koje u suprotnom ne bi doneli, a osim toga lakše posežemo za brzom, nezdravom, kaloričnom hranom. Osim toga, kada smo opušteni i zadovoljni, lakše držimo pod kontrolom svoje ponašanje i odluke, time direktno utičemo na izbor ishrane .Umereno, usporeno disanje uvelike utiče na obračunavanje sa stresom. Stručnjaci savetuju da udišete na nos četiri sekunde i zatim izdišete osam sekundi na usta napućena kao kad pijete na slamku.

Autorka : Olivera Nardeli 

Нема коментара: